

Inženjer Dragić Maksimović na nalazištu (Foto: Novosti)
Novi Sad – Da ne beše bure sa aflatoksinom u mleku, malo bi Srba uopšte čulo za zeolit, mineral koji, prirodno, uništava ne samo taj, već i niz drugih otrova i teških metala u hrani, vodi, zemljištu… I koji, upravo zbog toga, zovu i čarobni kamen. A njega, samo u kopu Opčište, na padinama Fruške gore, ima oko 700.000 tona što je dovoljno za isplativu eksploataciju u narednih 100 godina!
„Reč je, zapravo, o kopu tufa ili stene vulkanskog porekla koja se koristi kao dodatak u proizvodnji cementa i čije rezerve su ovde procenjene na oko 1,8 miliona tona. Ispitivanja su, međutim, pokazala da je procenat klinoptilolita, a to je najkvalitetnija vrsta zeolita, ovde vrlo visok i da su njegove rezerve oko 700.000 tona“, objašnjava Dragić Maksimović, rudarski inženjer i nekadašnji direktor proizvodnje u Beočinskoj fabrici cementa (BFC).
Za četvrt veka koliko je radio u toj kompaniji, on je upoznao svaki pedalj jedine panonske planine i prvi je ukazao i na značaj nalazišta zeolita. Uz ostalo je inicirao i da na Opčištu, svojevremeno, uradi pedesetak bušotina na dubini od 200 metara. Dobijeni uzorci provereni su na beogradskom Institutu za nuklearne i mineralne sirovine.
„Njihov nalaz smo dobili još 1999. i on je, nedvosmisleno, potvrdio i visok sadržaj i izuzetan kvalitet klinoptilolita, koji je u samom vrhu u Srbiji. Ovde, inače, godišnje može da se dobije između osam i deset hiljada tona ovog minerala. Radilo bi se u jamskom kopu, dakle bez narušavanje prirode, a početna ulaganja ne bi premašila 100.000 evra“, kaže sagovornik „Novosti“.
Opčište leži 400 metara povrh manastira Beočin i do njega vodi blatnjav, u šiblje već gotovo sasvim zarastao put. Zahvaljujući i Maksimovićevom zalaganju, pre desetak godina, ono je izuzeto iz privatizacije BFC koju je tada kupio francuski „Lafarž“, da bi, docnije, pripalo je NP „Fruška gora“.
Maksimović je, u međuvremenu, otišao iz „Lafarža“, ali je nastavio da kuca na mnoga vrata, od pokrajinskih do republičkih, ne bi li nadležne ubedio da uzmu blago koje je priroda dala. Doduše, u ovom trenutku je nejasno ko bi, zapravo, trebalo da pokrene eksploataciju. Posle odluke Ustavnog suda da deo Zakona o nadležnostima Vojvodine proglasi neustavnim, NP „Fruška gora“ više ne pripada pokrajini, ali ga ni republika još nije potpuno preuzela.
„Zaista je manje važno ko će to da uradi, bitno je da se iskoristi ovo zaista neprocenjivo bogatstvo“, kaže Maksimović.
„Plašim se, samo, da će, kako to u nas Srba prečesto biva, i aflatoksin, i zagađeno mleko, a time i važnost zeolita, prebrzo biti zabaoravljeni. I da će trebati još neka slična afera da nas na njega podseti.“
Povećava prinos
Pored toga što iz stočne hrane apsorbuje ne samo aflatoksin, već i niz teških metala, zeolit zemljište čisti od pesticida, a vodu od amonijaka i drugih štetnih materija. U Japanu, SAD i Kanadi se, po hektaru, koristi od 1,2 do 1,5 tona ovog minerala, a višegodišnje iskustvo je, precizira Maksimović, pokazalo da to prinos pirinča povećava do 17, pšenice do 15, plavog patlidžana do 55, a šargarepe čak do 63 procenta.
Isplativo
Prema vrlo preciznoj kalkulaciji koju je Maksimović napravio, ukupan trošak vađenja i prerade klinoptilolita na Opčištu bio bi tačno 8.829 dinara ili manje od 100 dolara po toni. Na svetskom tržištu cena najkvalitetnijeg klinoptilolita, inače, dostiže 160 dolara.
izvor:vaseljenska.com
|
INFO SERVIS |
INFO CENTAR |
BRUSJANI NA VEZI |
O BRUSU |