Reka otrova se uliva u jezero Ćelije !!!

Ocena korisnika:   / 0
NajlošijeNajbolje 

Na izvoru ispod padina Željina i Goča reka Rasina je jedna od najčistijih ne samo u Srbiji već i na Balkanu. Međutim, kako se ide nizvodno ka ulivu u Zapadnu Moravu, kvalitet vode je sve lošiji zbog izlivanja kanalizacionih i otpadnih voda iz Brusa, Blaca i kruševačkih fabrika, ali i zagađenja smećem.

Najveći problem su otpadne vode koje se ulivaju u Rasinu i njenu pritoku Blatašnicu. Na ovaj problem nam je obratio pažnju naš sugrađanin Mladen Nikolić koji nam se obratio putem e-maila i evo šta je napisao:

 

 

- Pre par dana sam bio u Toplički kraj i prošao pored reke koja nije reka, snimio sam zanimljiv video snimak - reku Blatašnicu, koja se uliva u jezero Ćelije iz kog pijemo vodu, a koja je ustvari kanalizacija iz Blaca.


 

Reka je izrazito bele boje nepodnošljivog mirisa - smrada. Ljudi koji žive pored reke iz nje polivaju bašte, a sva voda koja se nalazi pored je poprimila istu boju i smrad. U slučaju da se voda dodirne rukama često se javljaju plikovi dok se neprijatni mirisi dugo ne mogu sprati. Reka protiče kroz mnoga sela u kojima je u ovim letnjim danima nepodnošljivo živeti jer se smrad širi vazduhom na kilometre od reke. Pre 20 godina u reci je bilo ribe kapitalnih veličina, služila je i za kupanje, dok sada nema života ni blizu reke, a ne kamoli u njoj!

Molim Vas da objavite neku priču o ovoj reci i ove video snimke na sajtu kako bi se neko zainteresovao i pokušao da reši probleme koje imaju meštani ovih sela, kako bi se zaštitila priroda i naša okolina, a i grad Kruševac koji se snabdeva sa vodom iz jezera Ćelije.

MINUT DO 12

Reka Blatašnica izvire na južnoj padini planine Jastrepca, teče prema jugu, oštro skreće kod Blaca i probijajući se kroz Jankovu klisuru uliva se u Rasinu, kod Razbojne.  Dužina toka iznosi 18 km. Iznad i ispod Blaca Blatašnica nije ista reka. Ispod Blaca, gde se izlivaju otpadne vode, to je degradirana, jako zagađena reka, bez života, živi kolektor. Nešto blaža situacija je sa Rasinom, mada je evidentna razlika u kvalitetu vode iznad i ispod Brusa.

Sa hidroakumulacije Ćelije vodom se snabdeva oko 120.000 stanovnika kruševačke, aleksandrovačke i trsteničke opštine, a od naredne godine na ovaj sistem bi trebalo da se priključe i meštani Varvarina i Ćićevca. Pored otpadnih voda iz Blaca i Brusa, zagađenju jezera Ćelije doprinose vlasnici vikendica koji ispuštaju fekalnu kanalizaciju u vodu, ribolovci koji u jezero bacaju na tone hrane za ribu, vlasnici splavova koji za svoje objekte koriste burad korišćenu za skladištenje nafte i opasnih hemijskih materija.

5 DO 12

Nizvodno od jezera Ćelije najveći zagađivači Rasine su industrijska postrojenja iz Kruševca i nesavesni građani sela u slivu reke i njenih pritoka, koji bacaju razne vrste otpada - šut, metalne predmete, plastiku, ali i mrtve životinje.

Od Majdeva ka Kruševcu voda u Rasini je opterećena uljima i mastima, dok je ispod Parunovačkog mosta , na mestu gde uliva Gaglovska reka, konstantno povećana vrednost amonijaka - ističu stručnjaci Zavoda za javno zdravlje u Kruševcu.

 

U Gaglovskoj reci, u koju se izlivaju i otpadne vode iz “Trajala”, povećana je koncentracija nitrata, hlorida i fenola. U Rasinu se izlivaju i otpadne vode iz “Merime” i “Župe”, a veliku količinu, pre svega fizičkog otpada, u Rasinu donose Trmčarska i Lomnička reka, koje izviru na Jastrepcu.

 

ŠTA JE PREDUZETO

U Lomnici su preduzeli konkretne korake da zaštite Lomničku reku.

Mesna zajednica Lomnica plaća čoveka koji dva puta sedmično ide koritom reke i skuplja otpad. Na početku je prikupljao po 60, 70 džakova, a sada je to smanjeno na oko 12 džakova. Dosta smeća u Lomničku reku bacaju Kruševljani kada pođu na Jastrebac na odmor. U nekoliko navrata dolazilo je do fizičkih sukoba meštana i nevaspitanih vikendaša.

Uprava opštine Brus kao i gradska uprava Kruševac u nekoliko navrata sproveli su akciju čišćenja korita reke Rasine od plastičnih flaša i drugog otpada, ali čini se da je to sve nedovoljno. Svi dosadašnji preduzeti koraci nisu doveli do nekog efekta ali i ako su ga doveli on je zanemarljiv gledajući celinu.

Opština Brus je trebalo još prošle godine da pusti u rad gradski kolektor za otpadne vode, čime bi se u znatnoj meri smanjilo zagađenje Rasine nizvodno od Brusa do jezera Ćelije. Na drugoj strani, ostaju privatna domaćinstva, koja bi u narednom periodu trebalo veću pažnju da posvete zaštiti životne sredine, odnosno regulaciji otpadnih voda.

Rasina je izložena i bakterijskom zagađenju, a u skoro svim merenjima pronalaze se uzorci bakterija i klica, što je posledica pojedinačnog izlivanja iz kanalizacija i staja u reku.

Najveću opasnost za biljni i životinjski svet Rasine predstavljaju otpadne vode koje se iz domaćinstava župskih sela Mitrovo Polje, Pleš, Grčak i Boturići, te bruskih naseljenih mesta Milentije, Budilovine, Kobilja, Tršanovaca, Lepenca, Razbojne i Zlatara, kao i iz gradske kanalizacije u Brusu direktno izlivaju u vodotok reke.

U bruskoj organizaciji sportskih ribolovaca upozoravaju da je zbog zagađenja ugrožen opstanak velikog broja ribljih vrsta u Rasini.

I na kraju svega ovog gore izloženog ostala su neka pitanja na koja nisu dati odgovori a to su ko zagadjuje, čime i kako se zagadjuje, kako to sprečiti i koju kaznenu politiku primeniti. Na ova pitanja će ipak odgovore morati da da neko od nadležnih organa, na koja ovim putem pokušavamo da skrenemo pažnju.

Izvor: rasina.net

Share
English French German Italian Portuguese Russian